1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kad kineski elektronski koncerni proizvode e-automobile

Yuan Dang
24. mart 2024

Poslije Huaveja i koncern Xiaomi počinje s proizvodnjom električnih automobila. Pritom se ne radi samo o automobilskoj industriji, već i o ključnim tehnologijama i vještačkoj inteligenciji.

https://p.dw.com/p/4dwd9
Kineski električni auto SU7
Kineski električni auto SU7Foto: Florence Lo/REUTERS

Proizvođač elektronske i telekomunikacijske opreme Xiaomi planira proizvesti svoj  prvi električni automobil u Kini 28. marta.  Iako je novajlija u tom poslu, prema podacima iz 2022. godine, u svojoj primarnoj industriji ima obrt od 11 milijardi eura. Xiaomi je uspio realizovati plan proizvodnje sportskog električnog automobila za samo tri godine.  Njemački vodeći proizvođači automobila dobijaju dodatnu konkurenciju s Dalekog istoka.

Automobil nosi naziv SU7 - skraćenica od Speed Ultra. Za automobil je potrebno samo 2,78 sekundi da dostigne brzinu od 100 kilometara na sat, dok je maksimalna brzina 265 kilometara na sat. Proizvođač tvrdi da baterijski pogon može izdržati 800 kilometara bez punjenja. Osnovna cijena za SU7 iznosi 33.000 eura, isto kao i Tesla 3 - što je trećina cijene Porsche Taycana u Kini.

Šef koncerna Lei Jun, prema Forbesu, posjeduje privatnu imovinu u vrijednosti od 12 milijardi američkih dolara i nalazi se na 159. mjestu liste najbogatijih ljudi na svijetu. On pažljivo prati aktivnosti konkurencije u sjedištima automobilskih koncerna kao što su Palo Alto i Stuttgart. "Ne želimo kompromis i osrednjost", kaže Lei.  E-automobili: zapinje u Europi, hit u Kini"Želimo napraviti automobil iz snova koji će se moći nositi s Teslom i Porscheom."

Osnivač koncerna Xiaomi Lei Jun predstavlja svoj prvi električni auto SU7
Osnivač koncerna Xiaomi Lei Jun predstavlja svoj prvi električni auto SU7Foto: Florence Lo/REUTERS

Proizvođač mobilnih telefona pravi automobile

Kina je odavno najveći proizvođač električnih automobila na svijetu. Bez inovacija kineskih firmi, branša je nezamisliva. Među proizvođačima su mnoge kompanije koje prvobitno nisu imale veze s automobilskom industrijom.

Xiaomi proizvodi takozvane pametne kućne uređaje, kao što su rerne, koje šalju poruku na mobilni telefon kada je jelo gotovo. Taj proizvođač je u Evropi poznat uglavnom po mobilnim telefonima, isto kao i Huawei, koji je već 2021. godine lansirao na tržište svoj električni terenski automobil AI TO.

Ideja, da se iz elektronske industrije pređe na tržište automobila, nije nova. Prije 14 godina, kalifornijski Apple je najavio proizvodnju vozila. Međutim, Apple je krajem februara 2024. godine saopštio da je projekat Apple Car u potpunosti obustavljen. Do tog trenutka, kompanija je uložila deset milijardi dolara u razvoj svog električnog automobila.

Apple je preuredio Lexus i koristio ga za testiranje automatizovane vožnje. Projekat “Apple Car” obustavljen je krajem februara 2024.
Apple je preuredio Lexus i koristio ga za testiranje automatizovane vožnje. Projekat “Apple Car” obustavljen je krajem februara 2024.Foto: Andrej Sokolow/dpa/picture alliance

Potpuno novi koncept

Kina je najveće tržište automobila na svijetu, ali i tržište koje najbrže raste. Prošle godine, veliki njemački automobilski koncerni su svaki treći automobil prodali u Kini. Međutim, novi kineski proizvođači električnih automobila sada predstavljaju konkurenciju i veliki izazov.

Bernd Dipenzajfen radi za konsultantsku kuću KPMG. On kaže da ovakav razvoj u Kini ne treba čuditi, jer je to vodeća zemlja u lancu snabdijevanja litijum-jonskim baterijama.  Kina je lider i po proizvodnji baterija i po broju prodatih automobila,  kao i po industrijskoj inovaciji. "Azijski proizvođači imaju dominantnu poziciju, barem trenutno", dodaje Dipenzajfen, i naglašava da njemački snabdjevači ne bi trebali propustiti priliku u oblasti snabdijevanja sirovinama, kao ni u proizvodnji baterija.

Na 91. automobilskom salonu u Ženevi nije bilo nijednog njemačkog proizvođača automobila, ali je bio niz kineskih. Posjetioci su mogli vidjeti u izloženim kineskim automobilima integrirani internet striming i navigaciju koja odbrojava do sledećeg zelenog svjetla na semaforu. Osim toga, integrisano sjedište za masažu je dio standardne opreme.

Kineski proizvođač automobila BYD na sajmu IAA 2023 u Minhenu
Kineski proizvođač automobila BYD na sajmu IAA 2023 u MinhenuFoto: Matthias Balk/dpa/picture alliance

Liderstvo u tehnologiji

Kina drugačije definiše električne automobile - to nisu samo motori s utikačem. Radi se o autonomnoj vožnji i vještačkoj inteligenciji, ekološki osvještenom saobraćajnom konceptu i tehnološkom liderstvu u industrijskoj proizvodnji. Zbog toga se koncerni iz telekomunikacione i elektronske industrije uključuju u trku.

"Trenutno su vozila svojevrsni mobilni računarski centri", kaže šef Xiaomija Lei. "Automobilska industrija budućnosti će proizvoditi napredan i premrežen 'pametan prostor'."

Drugi proizvođač, NIO, ima koncept "proširenja dnevne sobe na točkovima". Bivši kineski ministar naučnog razvoja Wan Gang prošle godine je na sajmu automobila IAA 2023 u Minhenu rekao da električni automobili već mogu da se koriste kao energetski depoi u elektroenergetskoj mreži.

"Demokratisiert" China die E-Mobilität?

Pametna budućnost

Jürgen Unzer bio je do januara 2024. godine prvi čovjek Porschea u Kini. On kaže da je ključna riječ za budućnost "pametno": "Pametni automobili, pametna proizvodnja, pametna infrastruktura." Unzer dodaje da je za Njemačku također vrlo važno da društvo bude otvorenije za razmjenu podataka.

U poređenju s drugim zemljama, Kina nije osjetljiva na korištenje privatnih, ličnih podataka. Proizvođači automobila i digitalna industrija su sposobni razviti algoritme za korištenje vještačke inteligencije, koju smatraju ključnom tehnologijom budućnosti.

"Vještačka inteligencija će doprinijeti našem napretku i blagostanju", dodaje Unzer. "Moramo se brzo otvoriti i biti fleksibilni." Zbog toga se zalaže za reguliranu razmjenu podataka.

Automatizovana i povezana vožnja je predmet izjave o namerama koju su 2018. potpisale Njemačka i Kina. Obe zemlje su se složile da žele stvoriti "multilateralne norme bez diskriminacije, kao i uvjete za korištenje podataka, njihovo čuvanje i posredovanje, sajber sigurnost u oblasti kao i odgovarajuću infrastrukturu".

Kineski CAC (Cyberspace Administration of China) želi provjeriti svaki transfer "važnih podataka" u inostranstvo
Kineski CAC (Cyberspace Administration of China) želi provjeriti svaki transfer "važnih podataka" u inostranstvoFoto: Thomas Peter/File Photo/REUTERS

Velike prepreke za transfer podataka

U Evropskoj uniji, mnogi proizvođači se žale na poteškoće u korištenju industrijskih podataka svojih podružnica iz Kine. Strani investitori moraju koristiti računarske centre u Kini, koji su često odvojeni od ukupnog protoka podataka matične kuće. Kineski propisi u ovoj oblasti su problematični, jer je potrebna državna dozvola za transfer podataka izvan zemlje. Prethodno se ispituje da li se na taj način izvoze "važni podaci".

Njemački ministar digitalizacije Volker Wissing  je na njemačko-kineskoj konferenciji vladinih predstavnika naglasio neophodnost slobodne razmjene podataka. Evropska unija trenutno pregovara s Kinom o zajedničkim industrijskim standardima informacionih i komunikacijskih tehnologija. Još uvijek se traži zajednička osnova za dijalog.

Ovaj tekst je dio serije "Dekodiranje Kine" medijske kuće Deutsche Welle, koja kritički preispituje kineske pozicije i argumente o međunarodnim temama iz njemačke i evropske perspektive. Prvobitno je objavljen na  njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu